Intrenet komunikacije 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 16 | Nivo: Edukativni fakultet u Prizrenu, matematika i informatika

UVOD
U svet komunikacija, Internet je sve prisutniji, te predstavlja sve prihvatljiviji način komuniciranja, širom sveta. U današnje vreme život bez Interneta odnosono računara je gotovo nezamišljiv. Osim za pisanje i računanje, računari se danas sve više koriste za razlićite oblike komunikacije. Na ovaj naćin su zamenili lićnu komunikaciju među ljudima, odnosno komunikaciju licem u lice, te znatan deo komunikacije putem pisma, telefonom i telefaksom. Svakim danom, računari se sve više koriste za komunikaciju. Za delotvorno korištenje moramo dobro pozanavati komunikaciske tehnologije i servise koji se zasnivaju na računarskim mrežama i Internetu. Takođe, za komuniciranje putem Interneta potrebeno je poznavati i odredena pravila ponašanja kojih se moramo pridržavati, te isto tako voditi raćuna o svojim ličnim podacima koje izmjenjujemo sa svojim sagovornikom putem interneta jer su oni dostupni svim korisnicima Interneta. Dakle, u današnje vreme se sve više razvijaju mediji za komuniciranje kao što su: elektonska pošta, elektronske oglasne ploće i forumi na Internetu, sistemi za potporu skupnom odlučivanju, razlićiti Chat-ovi i slično. Pogodnosti koje nam pružaju ovakvi mediji su slanje dokumenata, relativno niski troškovi slanje podataka, brojni potencjalni primatelji poruka i on-line kupci brzina i dr.
Komunikacija posredovana računarom je izraz za sve oblike komuniciranja putem elektronske pošte, distribuciskih lista, foruma, razlićith vrsti chat-ova, facebook-a, msn, skype, irc i sl. Za navedene oblike komuniciranja, osim korisničkih računa potrebno nam je i povezanost računara putem lokalne računarske mreže, Interneta.
Ukratko internet se može definisati kao globalni komunikaciski sastav međusobno povezanih kompjuterskih mreža namjenjen raznim informacija svih oblika, pri ćemu se koriste tzv. hipertekstualni dokumenti.
Ideja za razvoj Interneta pretstavlja amerićki vojni projekat ARPA. Agencija Pentagona-ARPA (Advanced Research Projects Agency), satastavljen od vodečih naučnika na više lokacija širom SAD-a, počela je sredinom šezdesetih godina nizom iznajmljenih linija povezivat ljutske i računarske resurse na tim lokacijama. Kako su računarski resursi u to vreme bili vrlo skupi, bilo je vrlo važno iskoristiti slobodne kapacitete bez obzira gdje su. Prvi ARPAnet čvor bio je postavljen 1969. na univerzitetu UCLA.
Uskoro je mreža prešla ograničenje od 256 čvorova, pa je tako stvoren TCP/IP protokol koji je do dana današnjeg, najrasprostrenjeniji komunikacijski protokol. Paralelno sa rastom ARPAnet-a, mnoge kompanije stvarale su po uzoru na ARPAnet vlastite privatne mreže, postepeno ih povezujuči sa ARPAnet-om. 1990. gubi se ARPAnet kao posebna mreža, i prerasta u Internet – spoj mnoštva privatnih i javnih mreža, sa jednim zajednićkim nazivom – TCP/IP (Transmission Control Protocol / Internet Protocol). Trenutno se Internet sastoji od više miliona računara raznih operataivnih sistema, od PC-ja do super računara, sa miljonima korisnika. Veza među čvorova su ostvarene na razne naćine, od obićnih telefonskih i iznajmljenih linija, do javnih paketnih mreža…Fizički medij nije bitan, važno je samo da odgovara standarnim TCP/IP protokola.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]